Sapit 2 - Viv dan labondans se enn sians

Publié le par Hervé Le Semeur

Ena enn sians pou viv dan labondans, se enn sians ekzak, parey kouma alzeb ou arismetik. Ena sertenn lalwa ki kontrol prosede pou gagn bann dibien. Enn fwa ki ou aprann sa bann lalwa-la e ki ou obeir zot, ninport ki dimounn pou efektivman dan labondans avek enn ekzaktitid matematik.

 

Posed mwayen finansie ek dibien, li rezilta enn manier panse ek fer bann kitsoz dan enn sertenn manier. Bann ki fer kitsoz dan sa manier-la, swa par aksidan ou intansionelman, zot pou pran sa direksion-la, tandik ki bann ki pa pou fer bann kitsoz dan sa manier-la, mem ki kantite zot ava travay dir, mem ki kantite kapasite zot kapav ena, zot pou res deryer midi.

 

Se enn lalwa natirel, ki oule ki mem koz prodwir touzour mem lefe, e par konsekan, ninport ki zom e ninport ki fam ki aprann fer bann zafer dan sa fason-la, garanti li pou dan korek.

 

Pou zot verifie saki mo finn dir-la, zot nek ena pou chek li dan lavi tou lezour.

 

Viv dan labondans, se pa enn kestion lanvironnman, parski si sa ti vre, tou dimounn dan mem vwazinaz ti pou konn bienet. Bann ki abit enn sertenn lavil ti pou ena labondans dibien, alor ki bann dan lezot lavil ti pou mank detou. Bann ki abit enn pei ti pou roul lor lor, alor ki bann dan enn pei vwazen ti pou dan lamizer nwar.

 

Me partou nou trouv bann ki dan bien e bann ki pov pe viv enn akote lot, zot dan mem lanvironnman e souvan zot pe pratik mem aktivite dan mem domenn. Kan de dimounn dan mem landrwa e dan mem travay, enn li dan bien alor ki lotla li an difikilte, sa montre ki li pa depann lor lanvironnman. Serten lanvironnman kapav pli favorab ki lot, me kan de dimounn dan mem zafer, dan mem vwazinaz, ou trouv enn ladan reysi tandik ki lot-la li eswe, sa montre ki laprosperite li rezilta fer bann zafer enn sertenn manier.

 

Apre tou, kapasite pou panse e fer bann kitsoz dan enn sertenn manier, se pa akoz ou posed bann talan spesial, parski bokou dimounn ki ena bel bel talan res par deryer, tandik ki ena lezot ki ena tigit talan, sa bann-la zot traverse zot ale.

 

Ler nou etidie bann dimounn ki finn fer bel progre dan zot lavi, nou konstate ki dan lansanb zot bann dimounn ordiner lor tou pwen, zot pena bann talan spesial oubien bann kapasite ki pli extra ki lezot. Li kler ki zot pa dan bien, parski zot posed bann talan ou bann kapasite ki lezot napena, me plito parski zot ariv fer bann kitsoz enn sertenn manier.

 

Labondans, se pa rezilta fer lekonomi oubien nek ramas kas. Bokou dimounn bien krap res deryer midi, alor ki lezot ki depans bokou, viv souvan dan lopilans.

 

Pa plis ki labondans vedir, fer bann kitsoz ki lezot napa fer, parski de zom dan mem biznes fer laplipar ditan preske ekzakteman mem zafer. Ou trouv enn ladan resi traverse alor ki lot-la tas lor poto ou fer fayit.

 

Devan tou sa bann sitiasion-la, nou ariv alakonklizion, ki al delavan li rezilta nou manier panse e fer bann kitsoz enn sertenn manier.

 

Si viv dan labondans, li rezilta fer kitsoz enn sertenn manier e si mem koz prodwir mem lefe, alor tou zom e tou fam, ki fer bann kitsoz dan sa mem fason-la zot kapav viv alez. Kestion-la finalman dan so totalite, li apartenir a bann sians ekzak.

 

Lot kestion ki poze, se si li nek repoz lor panse ek azir enn sertenn manier, eski li sa kantite difisil-la ki selman enn minorite dimounn kapav realiz li ?  Sa, li napa vre kouma nou finn trouve, mem kan bann kalite natirel inplike. Bann dimounn doue dan labondans, bann mwen favorize ousi dan labondans, bann dimounn bien malen dan labondans e bann mwen intelizan ousi dan labondans, bann kosto dan labondans e bann frel ek maladif ousi dan labondans.

 

Enn tigit matier griz pou reflesi ek konpran li obligatwar. Me li sifi ki ou posed minimem ki lanatir inn donn ou, pou ki ninport ki zom ouswa ninport ki fam, ki lir ek konpran seki mo finn ekrir, kapav sertennman viv dan labondans.

 

Nou finn trouve osi ki li pa enn kestion lanvironnman, kot ou sitie li konte enn tipe, par exanp si ou al dan enn dezer ou pa kapav atann ki ou pou resi fer biznes.

 

Pou ou reysi, li neseser ki ou ena tranzaksion avek bann imen e prezan kot ena dimounn pou fer biznes. Si bann dimounn-la zot ena tandans fer biznes dan ou manier, tou pou al korek. Me linflians lanvironnman li pa al pli lwen ki sa.

 

Si ninport ki sannla dan ou lavil, ou dan ou pei kapav fer progre, ou osi ou kapav.

 

Ankor enn fwa, li pa enn kestion biznes ou finn swazir, ou enn metie presi. Dimounn konn labondans dan tou biznes e dan tou metie, alor ki zot prop vwazen dan mem metie ape res anplas.

 

Li vre ki ou pou fer pli bien dan domenn ki ou kontan e ki al pli bien ar ou. Li normal ki si ou ena sertenn talan ki bien devlope, ou pou fer pli bien dan enn biznes ki servi sa bann talan-la.

 

Parey, ou pou fer pli bien dan enn domenn ki pli aproprie ar landrwa kot ou reste, par exanp enn marsan sorbe pou vann pli bokou dan enn landrwa so ki dan enn landrwa fre. Ou pou gagn pli sikse kan ou vann enn prodwi ki dimounn bizen, plito ki enn lot ki personn napa trouv so itilite.

 

Apar sa bann limit-la, ou pou trouve ki viv alez li pa an rapor avek ou aplikasion dan enn domenn partikilie, me li depann plito lor ou kapasite aprann fer bann kitsoz dan enn sertenn manier. Si asterla ou dan enn biznes e ki ninport ki dimounn dan ou landrwa pe fer progre dan mem biznes, alor ki dan ou kote bann zafer napa pe bouze, so rezon se parski ou pa pe fer bann kitsoz dan mem manier ki lot dimounn-la ape fer.

 

Narnye napa anpes ou monte, mem pa parski ou mank kapital. Bien sir, li vre ki ler ou finn ramas enn tipe kas, bann zafer vinn pli fasil e nepli mem bizen panse pou rod plis fasilite. Ninport ki degre ki ou kapav dan pins, si ou komans fer bann zafer dan enn sertenn manier, ou pou komans al delavan e ou pou komans ena kapital. Gagn kapital, li fer parti prosede pou obtenir labondans e pena bare, se an parti rezilta ki swiv, kan ou pe fer bann zafer enn sertenn manier.

 

Ou kapav dimounn pli pov dan pei e ki ou toufe ar det, ou kapav pena ni kamarad, ni baking, ni bann premie nesesite. Me si ou komans fer bann kitsoz enn sertenn manier, garanti ou pou al ver labondans, parski mem koz prodwir touzour mem lefe. Si ou pena kapital ou kapav gagn kapital. Si ou dan enn biznes ki pa koresponn ar ou tanperaman, ou kapav sanze pou enn ki pli adapte. Si ou pe fer komers dan move plas, ou kapav swazir enn lot plas ki meyer. Dan sa fason-la, ou kapav dan komansman fer tousala anplas kot ou ete, e dan landrwa kot ou ete aktielman- Panse e fer bann zafer dan manier ki donn reysit.

 

Pour être informé des derniers articles, inscrivez vous :
Commenter cet article